Carev Zakon

Lesson 6

Uvod
Pošto je Medo-Persijski car Darije pokorio Vavilon, pogubio je i sve vavilonske upravitelje, osim jednog. Taj sretan čovek je bio Danilo, sluga Boga živoga. Sedamdeset godina pre toga je on kao zarobljenik bio doveden iz Judinog plemena u Vavilon, gde je kasnije postavljen da služi kao savetnik vavilonskim carevima. Danilo je bio poznat u celome carstvu zbog posedovanje „velikog duha”. Danilo 5:12; 6:3.

Ne samo da je Darije poštedeo život Danilu, već on „mišljaše da ga postavi nad svijem carstvom svojim”. Danilo 6:3. Kada su Medo-Persijski upravnici saznali carevu nameru da unapredi starog jevrejskog zarobljenika da nad njima vlada, oni su se razbesneli od ljubomore. Stoga su oni naumili da navedu Darija da potpiše naredbu da se u lavovsku jamu baci bilo ko ko bi se za narednih 30 dana pomolio bilo kom drugom bogu ili čoveku, osim caru (Danilo 6:7). Očevidno im je bio poznat Danilov postojani molitveni život, kao i njegova odanost Bogu i Njegovom zakonu koji zabranjuje obožavanje drugih bogova (2. Mojsijeva 20:3).

Baš kao što su to i očekivali, upravnici su uhvatili Danila kako se moli Bogu pred otvorenim prozorom. Kada je car Darije shvatio da je bio prevaren, i da je sada njegov stari prijatelj trebao da se baci u jamu lavovsku, on je učinio sve što je bilo moguće da Danila oslobodi te nerazumne naredbe koju je on potpisao. Ali zakon nije mogao da se promeni. Stoga je Danilo bio bačen u jamu lavovsku, a Bog je nagradio njegovu vernost poslavši Svoga anđela da zatvori usta lavovima (Danilo 6:22).

Proročanstvo kaže da će u poslednjim danima Božiji narod morati da donese sličnu odluku u vezi toga kojem caru i kojem zakonu će da se pokori.

Da li se Božiji moralni zakon može promeniti ili ukinuti?
1. Da li se Božiji moralni zakon može promeniti ili ukinuti?
Luka 16:17 „Lašnje [lakše] je pak nebu i zemlji _____ negoli jednoj titli iz zakona propasti.”

Psalmi 89:34Neću pogaziti zavjeta svojega, i što je izašlo iz usta mojih neću poreći.”

Psalmi 111:7, 8 „Vjerne su sve zapovijesti njegove. Tvrde su za vijek vijeka.”

Malahija 3:6 „Jer ja Gospod ne mijenjam se.”


Beleška: Pod nikakvim okolnostima se Božiji zakon od Deset Zapovesti ne može promeniti, ili ukinuti. On je postojan baš kao i Sam Bog. Tri puta se u Bibliji spominje da su neki zemaljski carevi (Irod, Asvir i Darije) izdali zakone koje kasnije nisu mogli da promene. Kad su zakoni slabih i neodlučnih careva bili nepromenljivi, kako onda iko može da pomisli da se zakon večnoga Boga – koji je Njegovim prstom bio napisan na kamenu – može da promeni. Obrati pažnju na donje upoređenje između Boga i Njegovog zakona.

Karakteristike: Bog je: Zakon je:
DOBARLuka 18:19Rimljanima 7:12
SVETIsaija 5:16Rimljanima 7:12
PRAVIČAN5. Mojsijeva 32:4Rimljanima 7:12
SAVRŠENMatej 5:48Psalmi 19:7
LJUBAV1. Jovanova 4:8Rimljanima 13:10
PRAVEDAN2. Mojsijeva 9:27Psalmi 19:9
ISTINIT5. Mojsijeva 32:4Psalmi 119:142,151
ČIST1. Jovanova 3:3Psalmi 19:8
DUHOVNIJovan 4:24Rimljanima 7:14
NEPROMENLJIVMalahija 3:6Matej 5:18
VEČNI1. Mojsijeva 21:33Psalmi 111:7,8


Božiji zakon se ne može promeniti jer pretstavlja Njegov karakter. Slavne reči koje u Svetome Pismu opisuju Boga, isto opisuju i Njegov zakon. Božiji zakon je pismeni prikaz Njegovog karaktera. Kako Božiji zakon, tako i Bog lično, se ne mogu promeniti.

Prema Bibliji, šta je greh?
2. Prema Bibliji, šta je greh?
1. Jovanova 3:4 „Grijeh je _________.”

Rimljanima 3:20 „Kroz zakon dolazi poznanje grijeha.”


Beleška: Đavo mrzi zakon jer nas on čini svesnim potrebe za Spasiteljem od greha. U Rimljanima 4:15 stoji napisano: „Jer gdje nema zakona nema ni prijestupa.” Zakon ne može nikoga da spase, ali nam pokazuje Božiju savršenost i našu nesavršenost.

Na koji zakon ukazuje stih kod 1. Jovanove  3:4?
3. Na koji zakon ukazuje stih kod 1. Jovanove 3:4?
Rimljanima 7:7 „Ja grijeha ne poznah osim kroz zakon; jer ne ______ za želju da zakon ne kaza: ne zaželi.”

Beleška: U zakonu od Deset Božijih Zapovesti stoji napisano: „Ne zaželi”. Prema tome, greh je prestupanje Deset Božijih Zapovesti, koje je Bog napisao Svojim prstom (2. Mojsijeva 31:18; 32:16). Svaki greh koji osoba ikada može da počini je prestup bar jedne od Deset Zapovesti. Zbog toga se Božiji zakon naziva „širokim” (Psalmi 119:96) i „savršenim” (Psalmi 19:7). On obuhvata „sve obaveze čoveka”. Propovjednik 12:13 (engleski prevod). Kad postanemo svesni naših greha, onda mi tražimo Spasitelja. Zbog toga đavo posebno mrzi taj zakon, jer nas on upućuje na Isusa za spasenje i oproštenje.

Da li je Isus držao Deset Zapovesti?
4. Da li je Isus držao Deset Zapovesti?
Jovan 15:10 „Ja ______ zapovijesti oca svojega.”

Beleška: Isus je zaista držao Deset Zapovesti kao primer za nas (1. Petrova 2:21).

Koliko mnogo ljudi je zgrešilo?
5. Koliko mnogo ljudi je zgrešilo?
Rimljanima 3:23 „Jer ___ sagriješiše i izgubili su slavu Božiju.”

Kako se kažnjava življenje grešnim životom?
6. Kako se kažnjava življenje grešnim životom?
Rimljanima 6:23 „Jer je plata za grijeh ____.”

Beleška: Da je Božiji zakon mogao da se promeni, onda ne bi bilo potrebno da Isus umre na krstu. Činjenica da je Isus Svojom smrću platio kaznu za greh je dokaz da je Božiji zakon nepromenljiv.

Neki kažu da novozavetni Hrišćani nisu obavezni da drže Deset Božijih Zapovesti. Šta Isus o tome kaže?
7. Neki kažu da novozavetni Hrišćani nisu obavezni da drže Deset Božijih Zapovesti. Šta Isus o tome kaže?
Matej 19:17 „Ako želiš ući u život, ____ zapovijesti.”

Jovan 14:15 „Ako imate ljubav k meni, zapovijesti moje držite.”

Otkrivenje 22:14 „Blago onima koji tvore zapovijesti njegove.”

Otkrivenje 14:12 „Ovdje je trpljenje svetijeh, koji drže zapovijesti Božije.”


Beleška: Novi Zavet jasno uči da Božiji narod treba da drži Božije zapovesti. Svi mi znamo da je danas svet u velikoj nevolji zato što mnogi osećaju da više nije važno biti poslušan Božijem zakonu. O našem vremenu Biblija ovako kaže: „Vrijeme je da Gospod radi; oboriše zakon tvoj.” Psalmi 119:126.

Kako je moguće držati zapovesti?
8. Kako je moguće držati zapovesti?
Filipljanima 4:13 „Sve mogu u Isusu ______ koji mi moć daje.”

Rimljanima 8:3, 4 „Posla Bog Sina svojega ...., i ... osudi grijeh u tijelu, da se pravda zakona ispuni u nama.”

Filipljanima 1:6 „Uzdajući se u ovo isto da će onaj koji je počeo dobro djelo u vama dovršiti ga tja do dana Isusa Hrista.”


Beleška: Kada se osoba nanovo rodi, onda se, posredstvom Svetoga Duha, Isus Hristos useli u život te osobe i na čudnovat način omogući poslušnost.
9. Šta je stari zavet, i zašto on nije uspeo?
5. Mojsijeva 4:13 „I objavi ___ zavjet svoj, koji vam zapovjedi da držite, deset riječi [zapovijesti], koje napisa na dvije ploče kamene.” (Engleski prevod)

Jevrejima 8:8-9„Jer kudeći ih govori: ... Načiniću s domom Izrailjevijem i s domom Judinijem nov zavjet; ne po zavjetu koji načinih s ocevima njihovima u onaj dan kad ih uzeh za ruku da ih izvedem iz zemlje Misirske. Jer oni ne ostadoše u zavjetu mome, i ja ne marih za njih, govori Gospod.”


Beleška: Problem sa starim zavetom je bio na strani ljudi, a ne na strani Boga i Njegovog zakona.

Psalmi 19:7 „Zakon je GOSPODNJI svršen [savršen], krijepi dušu; svjedočanstvo je GOSPODNJE vjerno, daje mudrost nevještome (engleski prevod).”
10. Na kojem se zakonu bazira novi zavet?
Jevrejima 8:10 „Jer je ovo zavjet koji ću načiniti ... govori Gospod: daću zakone svoje u misli njihove, i na ______ njihovima napisaću ih.”

Beleška: Ta dva zaveta su bila sporazum izmedju Boga i Njegovog naroda. Stari zavet je bio neuspešan zato što se bazirao na neispunjenim obećanjima i grešnim delima ljudi.

2. Mojsijeva 24:7 „A oni rekoše: Što je god rekao Gospod činićemo i slušaćemo.”

Novi zavet je uspešan jer se bazira na Božijem zakonu napisanom na srcima, kao i na Isusovom obećanju Njegove čudotvorne sile.

Jevrejima 8:10 „Govori Gospod: Daću zakone svoje u misli njihove, i na srcima njihovima napisaću ih.”

Ovde se cela priroda čoveka menja, tako da on sada radosno izvršava volju Božiju. Primeti da se novi zavet bazira na istom zakonu, s tom razlikom da je on sada napisan na drugom mestu (srcu) i zasniva se na boljim obećanjima (Božijim).
11. Da li živeti verom pod milošću, to jest, blagodaću, čini držanje Božijeg zakona nepotrebnim?
Rimljanima 6:15 „Šta dakle? Hoćemo li griješiti kad nijesmo pod zakonom nego pod blagodaću? ____ _______!” (Odgovor od dve reči.)

Rimljanima 3:31 „Kvarimo li dakle zakon vjerom? Bože sačuvaj! Nego ga još utvrđujemo.”


Beleška: Oni kojima je Isus oprostio prestup Njegovog zakona su pod dvostrukom obavezom da taj zakon drže. Kad osete blagoslov Isusovog oproštenja, onda oni treba da imaju veću želju od ostalih da Ga radosno slede.
12. Da li se ljudi spašavaju držanjem zakona?
Efescima 2:8, 9 „Jer ste _________ spaseni kroz vjeru; i to nije od vas, dar je Božij, ne od djela, da se niko ne pohvali.”

Beleška: Niko se neće spasiti držanjem Božijeg zakona. Čudotvorna blagodat, to jest, milost Božija, je ta koja spasava. Osobe koje su spašene, ili transformisane Isusovom milošću, će, iz ljubavi i zahvalnosti prema Njemu, rado da se pokoravaju Njegovom zakonu.

Jovan 14:15 „Ako imate ljubav k meni, zapovijesti moje držite.”
13. Šta motiviše osobu da drži Božjiji zakon?
Rimljanima 13:10 „Daklem je ______ izvršenje zakona.”

Matej 22:37-39 „Ljubi Gospoda Boga svojega svijem srcem svojijem, i svom dušom svojom, i svom misli svojom. Ovo je prva i najveća zapovijest. A druga je kao i ova: Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe.”

1. Jovanova 5:3 „Jer je ovo ljubav Božija da zapovijesti njegove držimo.”


Beleška: Ljubav je veličanstveni potstrekač. Prve četiri zapovesti ukazuju na moju dužnost prema Bogu. Kada ja ljubim Boga, onda mi je zadovoljstvo biti poslušan prema tim zapovestima. Poslednjih šest zapovesti ukazuju na moju dužnost prema ljudima. Ako ja istinski volim ljude, onda nikad neću ništa da učinim što bi ih povredilo.
14. Da li ja mogu da budem istinski Hrišćanin, a da ne držim Njegove zapovesti?
1. Jovanova 2:3, 4 „I po tom razumijemo da ga poznasmo, ako zapovijesti njegove ______. Koji govori: poznajem ga, a zapovijesti njegovijeh ne drži, laža je, i u njemu istine nema.”
15. Da li postoje neki zakoni Staroga Zaveta koje Hrišćani nisu više obavezni da drže?
Efescima 2:15 „Zakon zapovijesti [s njegovijem] _______ ukinuvši.” (Ista Biblija, obrađena, Beograd, Glas mira, 2008)

Beleška: Da. Ukinuti su zakoni koji su se odnosili na regulisanje sveštenstva i žrtvenog sistema, jer su oni ukazivali na Hrista (Kološanima 2:13-17). Hristos je, kao istinsko Jagnje Božije, njih ispunio.
16. Koga đavo posebno mrzi?
Otkrivenje 12:17 „I raznjevi se zmija [đavo] na ženu [crkvu], i otide da se pobije s ostalijem sjemenom njezinijem [vernicima poslednjeg vremena], koje drži ___________ Božije i ima svjedočanstvo Isusa Hrista.”

Beleška: Sotona mrzi i besan je na Božiju crkvu poslednjeg vremena, koja drži Isusove zapovesti i uči ljude da postoji božanska sila koja je u stanju da grešnika preobrazi u sveca.
17. Koje su neke od divnih nagrada za držanje Božijeg zakona?
Jovan 15:11 „Ovo vam kazah, da radost moja u vama ostane i ______ vaša se ispuni.”

Priče 29:18 „Ko drži zakon, blago njemu.”

Psalmi 119:165 „Veliki mir imaju oni koji ljube zakon tvoj, i u njih nema spoticanja.”


Beleška: Oni koji su poslušni Božijem zakonu iskuse sreću, radost, mir i obilniji život. Nije onda ni čudo što David kaže da su Božije zapovesti bolje od zlata (Psalmi 19:10).
18. Da li i ti želiš da imaš sa Isusom vezu punu ljubavi, koja će da te dovede to toga da postaneš jedno od Njegove radosne i poslušne dece?
Dodatna studija
Paralele izmedju biblijskih karaktera i Isusa

Ima mnogo biblijskih heroja koji kao model pretstavljaju Isusa. Mojsije, Josif, David i Solomun su bili ljudi koji su, bar u jednom delu svoga života, pretstavljali senku Hristovog života i službe. Sličnosti u njihovim iskustvima su prikazane u nameri da pomognu ljudima na svetu da prepoznaju Isusa kao Božijeg Sina.

Jedan primer takve duhovne paralele je Danilovo iskustvo sa zakonom i sa lavovima. Obrati pažnju na sledeće sličnosti:

- Vođe u Medo-Persiji su htele da uklone Danila sa njegove visoke pozicije, iz razloga što su bile ljubomorne na njega i na njegovu blisku vezu sa carem. Danilo 6:3 kaže: „Car mišljaše da ga postavi nad svijem carstvom svojim.” Na sličan način su vođe u Jerusalimu nameravale da uklone Isusa zato što su bile ljubomorne zbog Njegove bliske veze sa Carem svemira (Jovan 5:18-20).

- Medo-Persijski upravitelji su vrebali Danila u nameri da ga uhvate u nekom pogrešnom delu ili iskazu (Danilo 6:4). U vreme kada je Isus boravio na ovoj zemlji su religijske vođe slale špijune da prate Isusa, u nadi da Ga uhvate u nekom pogrešnom delu ili rečima (Luka 20:19, 20).

- Danilovi neprijatelji nisu uspeli da na njemu pronađu nijednu pogrešku. Stoga su mu postavili zamku da bi ostvarili svoju nameru (Danilo 6:5-9). Na sličan način su se poglavar sveštenički i književnici zaverili sa Judom Iskariotskim da Isusu postave zamku (Luka 22:2-6). Pilat je kasnije izjavio da nije našao nikakvu pogrešku na Isusu (Jovan 19:4).

- Pošto je Danilo bio bačen u jamu lavovsku, kamen je bio postavljen na ulaz u jamu, zapečaćen pečatom vlasti (Danilo 6:16, 17). Isus je, takodje, bio položen u grob, na čijem ulazu je potom bio postavljen veliki kamen, isto tako zapečaćen pečatom vlasti (Matej 27:58-60, 65, 66).

- Kako Danilo, tako i Isus, su bili nevini i izašli su živi iz svojih zemljanih zatvora (Danilo 6:23; Marko 16:5, 6).

Pokušaj da nađeš još neke paralele izmedju života biblijskih karaktera i Isusa!